preskoči na sadržaj
PROŠLOST GRADA PAGA

PROŠLOST GRADA PAGA


Prema sačuvanim povijesnim izvorima prvi se put naziv Pag spominje u 10. stoljeću (976. g.) u vrijeme hrvatskih narodnih vladara kada je kralj Stjepan Držislav oslobodio Pag od bizantske vlasti i imenovao hrvatskog župana. Pod nazivom „Villa Pagi“ spominje se u listini iz 1070. godine kralja Petra Krešimira IV.

Prvotna jezgra Paga nalazila se na lokalitetu današnjeg Staroga Paga (Stari grad), smještena oko 2 kilometra južno od današnjeg grada. Sa prostora Staroga grada na brežuljku Sv. Kuzma i danas dominira trobrodna romanička crkva sv. Marije. Postojanje crkve prvi se put spominje 1192. godine, a pretpostavlja se da je sagrađena na temeljima starohrvatske bazilike iz 8. stoljeća. Pročelje crkve sagradio je i uredio 1392. godine Pavao iz Sulmone. U Starom gradu nalaze se ostatci zidina i jedne kule te napušteni franjevački samostan sagrađen 1589. godine.

 Zahvaljujući gospodarskom razvoju, koji je bio utemeljen na proizvodnji soli obližnjih solana, Pag će početkom 13. stoljeća prerasti u političko, gospodarsko i administrativno središte otoka. To je vrijeme kada se na hrvatsko-ugarskom prijestolju nalazio kralj Bela IV. iz dinastije Arpadovića. Bježeći pred Tatarima dobiva pomoć od Pažana. U znak zahvalnosti, 30. ožujka 1244. godine, dodjeljuje gradu kraljevsku povelju Zlatnu bulu kojom Pag prerasta u Slobodni kraljevski grad. Kako se radi o jednom od najvažnijih događaja iz paške povijesti, koji je presudno utjecao na razvoj grada, 30. ožujka proglašen je Danom grada Paga.

U 14. stoljeću Pag će voditi borbu za očuvanje vlastite autonomije. Zbog stalnog pritiska Zadra da zadrži prevlast nad paškim posjedima i solanama, Pažani su u više navrata dobrovoljno priznavali vlast Mletačke Republike.

Godine 1409. kralj Ladislav I. Napuljski prodaje svoje pravo na Dalmaciju Veneciji. Tako će i Pag i Zadar, kao i cijela hrvatska obala, za nekoliko stoljeća postati dio Mletačke Republike. Pod mletačkom vlašću Pag će biti izjednačen u svojim pravima sa ostalim dalmatinskim komunama. Godine 1433. donosi se gradski statut kojim je bio definiran izbor gradskih tijela vlasti, uprave, osobito Velikog vijeća (Consilium Pagi). U takvim uvjetima nastaje i jača paško plemstvo. Među najuglednijim i utjecajnijim paškim plemićkim obiteljima isticali su se Mišolići, Zorovići, Portade, Jadrulići i Mirkovići.

U istom stoljeću, koncem srednjega vijeka, gradske vlasti donose odluku o izgradnji novoga grada. Stari grad se, naime, nalazio na nepovoljnom mjestu za obranu, slabo zaštićen od bure, sve je više prijetila turska opasnost. Za izgradnju novoga grada dobivaju dozvolu mletačkog Senata. U planove za izgradnju, kasnije jednim dijelom i u izgradnji, sudjelovao je i ponajveći graditelj i kipar toga vremena na našim prostorima Juraj Dalmatinac.

Izgradnja novoga Paga, današnje gradske jezgre, započela je 18. svibnja 1443. godine svečanošću postavljenja kamena temeljca za izgradnju zborne crkve u vrijeme kneza Petra Faliera. Grad je građen prema unaprijed definiranom urbanističkom planu, jedinstvenom u Europi, ortogonalnog rasporeda ulica, peterokutnoga tlocrta. Na križanju glavne uzdužne i poprečne ulice nalazi se središnji gradski trg četvrtastog oblika sa zbornom crkvom Blažene djevice Marije, Kneževom palačom i nedovršenom biskupskom palačom. Izgradnja novoga Paga potrajala je tridesetak godina. Pažani su 8. rujna 1474. godine simbolički, u velikoj procesiji, predvođeni knezom Franciskom Bembom preselili u novi grad.

Nakon pada Venecije, 1797. godine i početka Napoleonovih ratova Pag je došao pod vlast Austrije. Austrijsku će vlast kratkotrajno prekinuti francuska vladavina od 1804. do 1814. godine.

U drugoj polovici 19. stoljeća i Pag će biti zahvaćen idejama hrvatskog narodnog preporoda. Na izborima 1882. godine Hrvatska narodna stranka prvi puta u gradu odnosi pobjedu. Zaneseni preporodnim idejama 1893. godine Pažani osnivaju „Hrvatsku čitaonicu“.

Koncem 19. i početkom 20. stoljeća zbog teških gospodarskih prilika, kao i u drugim našim priobalnim krajevima, dolazi do velikog iseljavanja stanovništva uglavnom u prekomorske zemlje SAD, Kanadu i Australiju.

DANAŠNJI PAG je grad ponosan na svoju bogatu prošlost koja je još vidljiva, kako u brojnim sačuvanim građevinama, tako i u duhu njegovih stanovnika. Na paškim ulicama još uvijek se mogu zateći posljednje generacije tradicionalno odjevenih Paškinja, a za posebnih prigoda uživati u ljepoti prepoznatljive paške nošnje.

TOČKA

Točka broj 2.
Školski list Osnovne škole Jurja Dalmatinca Pag


Tražilica



Oglasna ploča

Vremenik

VREMENIK I 2017/2018

Priloženi dokumenti:
Vremenik 2P.pdf


Katalog udžbenika 2014/15

Korisni linkovi




preskoči na navigaciju